Povijesna  baština

Mali Tabor

Prvotno je Mali Tabor bio kaštel koji je kasnije pregrađen u barokni dvorac. Povijesni dokumenti spominju ga 1511. kao Kys Thabor. Bio je u posjedu Ivaniša Korvina (1490. – 1504.), Jurja Brandenburškog (1509.-1524) koji ga prodaje obitelji Rattkay u čijem je vlasništu sve do 1793. kada ga nasljeđuje njihov neaćak, barun Josip Wintershoffen. Kasnijim ženidbenim vezama Mali Tabor dolazi u vlasništvo obitelji Jelačić, a zatim baruna Kavangha, čiji su potomci držali dvorac do kraja Drugog sv. rata.

Barun Kavanagh bavio se arheologijom, te je u Breznoj gori proveo i arheološka istraživanja gdje je otkrio ostatke antičke utvrde s nađenim rimskim novcem i fibulama.

Mali Tabor je u 18 st. bio jednokatni dvorac sa tri cilindrične kule čiji je dvorišni dio u prizemlju bio otvoren arkadnim lukovima, danas djelomično zazidanima . Istočno je krilo dvorca nadograđeno u 19. st.

Danas je „mali brat“ dvorca Veliki Tabor u zapuštenom stanju, ali još uvijek svojim vanjskim izgledom plijeni pažnju svakog prolaznika. No, uz pravi sadržaj i angažman šire zajednice mogao postati jedna od turističkih atrakcija ovoga kraja!

Arheološko nalazište Veliki Gradiš, neposredno kraj sela Klenovec Humski poznato je u arheološkim krugovima već odavna, a ubraja se među najstarije zagorske obrambene utvrde iz 13. stoljeća.

Ova utvrda štitila je važnu prometnicu uz Sutlu prema Štajerskoj. Ujedno, 1269. godine, Vrbovec se spominje kao sjedište Vrbovečkog arhiđakonata, te upravno-crkveno središte čitavoga kraja.

Ruševine burga, tj. pretpostavljenoga plemićkog grada Vrbovca, poznatog isprva samo na temelju skromnih povijesnih vrela koja pratimo od 1267 do 1497. godine, skrenule su zarana, tijekom 19. stoljeća zanimanje irskog baruna Jakova Kawanagha, vlasnika dvorca Mali Tabor, prema strmom brijegu koničnog izgleda i otesana vrha, kojega je pučanstvo okolnog sela Klenovca Humskog trajno obilježilo toponimima Veliki Gradiš ili Veliko Gradišće. O tim, prvim arheološkim istraživanjima nisu sačuvani nikakvi podrobniji podaci.

Susjednom, južnijem i manjem brijegu, presječenom današnjom prometnicom Hum na Sutli - Klenovec Humski - Kostel - Pregrada, u povijesnom sjećanju puka očuvan je znakovit mjestopis Mali Gradiš ili Malo Gradišće. U istinu, ta dva brijega, pogodna za obranu, a smještena uz važnu prometnicu Celje - Krapina, koja je djelomično prolazila dolinom rijeke Sutle, najvjerojatnije su nekoć oblokovala složeniji obrambeni sklop, poznatiji u srednjem vijeku pod nazivom plemićki grad Vrbovec.

Povijesna vrela potvrđuju vrlo rano spominjanje plemićkoga grada Vrbovca još 1267. godine.

Tijekom godine 1987, odnosno potom 1994., stručna ekipa Instituta za arheološka istraživanja organizirala je manja pokusna arheološka istraživanja položaja plemićkog grada, koja su za cilj imala, prije svega potvrđivanje stručne sumnje o postojanju srednjovjekovne utvrde i provjeru stanja nalazišta, pa potom podrobno upoznavanje opsega, karakteristika i slijeda graditeljskih, odnosno stilskih mijena na spomeničkom sklopu.